logo-mini

POTHLAĐIVANJE – Tema: pothlađivanje, ozebline, smrzotine

POTHLAĐIVANJE – Tema: pothlađivanje, ozebline, smrzotine

Započinje zimsko vrijeme, hladnoće, loši vremenski uvjeti te se valja pripremiti. Zavod za
hitnu medicinu Međimurske županije ovom prigodom informira javnost o pravilnom
postupanju i pripremi za hladnoću i teške uvjete te o načinima samopomoći.
Uslijed utjecaja niske temperature i dodatno vjetrom, snijegom i slično, tijelo čovjeka može
doživjeti pothlađivanje, ozebline i smrzotine. Pothlađivanje je pad tjelesne temperature
uslijed dugotrajne izloženosti niskim temperaturama, vjetru ili padalinama kad je prevladana
sposobnost organizma da održava tjelesnu temperaturu u očekivanom rasponu. Normalna
tjelesna temperatura je oko 36 C, a načelno se blaga pothlađenost relativno lako ispravi,
ugrijavanjem mlačnom vodom, dekama, toplim napitcima, boravkom u toploj prostoriji,
odijevanjem tople i suhe odjeće i slično. Veća ili dugotrajna pothlađenost tijela može imati
teške pa i fatalne posljedice. Dugi boravak na hladnom u neadekvatnoj obući i odjeći ili
fizička aktivnost s ubrzanim disanjem na niskim temperaturama te pojava drhtavice
zahtijevaju hitno povratak u zatvoreni prostor. Ozebline su najblaži oblik oštećenja tkiva
hladnoćom, pri čemu je zahvaćen samo površinski dio kože i potpuno su izlječive. Koža je
crvena, mekana, otečena, bolna ili promijenjenog osjeta (trnci, pečenje, utrnulost). Smrzotine
su teži oblik oštećenja tkiva hladnoćom, pri čemu se stvaraju kristali leda u tkivu i nepovratno
uzrokuju oštećenje stanica. Početak smrzavanja je nagli prestanak boli i osjećaja hladnoće,
kože je bezbolna i tvrda, blijeda ili modra, prisutna je oteklina i lokalno nastali mjehuri kože.
Rizične skupine su: djeca, dijabetičari, pušači, alkoholizirani, beskućnici, profesionalci na
terenu poput vojnika i sličnih struka na terenu te rekreativci poput skijaša, planinara i slično.
Kardijalni bolesnici i osobe visoke životne dobi teško podnose ekstremne temperaturne
uvjete.
S medicinske strane osim klasičnih savjeta Zavod daje nekoliko savjeta. Alkoholna pića i
kofein nisu za hladnoću već kalorična hrana i topli napitci. Ljudi starije životne dobi i
kronični bolesnici bi trebali izbjegavati rano jutarnje i večernje ekstreme te se višeslojno
odjenuti i obuti. Ukoliko je nužnost izlaska, uvijek uz sebe nositi i osobne podatke. Ukoliko
se dogodi pothlađivanje odnosno ozeblina potrebno je skloniti se s hladnoće, ugrijati toplinom
vlastitog tijela (npr. ruke pod pazuh), skinuti mokru odjeću, ne trljati ili masirati kožu te
skinuti sve predmete koji stežu (prsten, rukavice, čarape, čizme). Ugrijavati se mlakom
vodom, a ne termoforima, radijatorima, pećima i grijalicama ili fenom za kou. Maksimalna
temperatura vode je oko 40 C. Minimalno ugrijavanje mlačnom vodom je 20-ak minuta. Suha
i debela pokrivala su korisna ukoliko ne postoji izvor ili mogućnost mlačne vode. Tijekom
ugrijavanja moguć je osjet pečenja te je slobodna primjena analgetika.
Ukoliko je nastupilo smrzavanje osobu je potrebno skloniti od hladnoće, preskinuti u suhu
odjeću, zamotati dekom i utopliti slatkim toplim napitkom te što prije transportirati u bolnicu.
Smrznute prste ili dijelove tijela treba

razdvojiti suhom, mekanom tkaninom da se spriječi
trljanje. Smrznuti dijelovi trebaju mirovati, moraju biti imobilizirati mekanom tkaninom i
postavljeni blago na povišenom radi smanjenja otekline. Smrzavanje je životno ugrožavajuće
stanje i zahtijeva hitan transport u zdravstvenu ustanovu. Ukoliko je transport osobnim
automobilom brži od pozivanja hitne medicinske pomoći tada je važno upamtiti da je težina i
veličina oštećenja tkiva smrzavanjem to veća koliko je dugo tkivo bilo smrznuto, a ne
kojoj je temperaturi bilo izloženo.
Važno što ne bi smjeli činiti: ne masirati smrzotine zbog kristala leda koji masažom još više
oštećuju tkivo, ne koristiti električne uređaje za zagrijavanje tijela (sušilo za kosu, grijalice i
slično), mjehure na koži ne otvarati već pokriti sterilnom gazom iz prve pomoći, ne hodati
kod smrzavanja stopala, ne odmrzavati tijelo ako postoji mogućnost ponovnog smrzavanja
dijelova tijela, ne omatati smrznute ili pothlađene dijelove zavojima i odjećom koja steže,

nikako ne koristiti cigarete ili alkohol zbog pogubnog djelovanja na cirkulaciju u ekstremnim
temperaturnim uvjetima.

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije