logo-mini

Kako postupiti kod ugriza krpelja?

Kako postupiti kod ugriza krpelja?

Kako postupiti kod ugriza krpelja?

Igor Momčilović, dr. med., Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije

Dolaskom ljeta sve više vremena provodimo u prirodi na otvorenom, gdje ima brojne flore i faune.
Većinom korisne i lijepe, a u manjem broju i one koje nas „brinu“. Krpelj (Ixodida) je nametnik koji parazitira na domaćinu (bilo koji sisavac), koji je iz nekih paramedicinskih razloga nepravedno okarakteriziran kao „opasan“, iako je opasnost sunca, oluje na otvorenom, prometovanja, neopreznosti, ugriza gmizavaca i drugih kukaca češća i opasnija. Nakon što dođe u kontakt s kožom domaćina, krpelj obično nekoliko sati traži povoljno mjesto za ugriz. Rilom penetrira kroz kožu (bezbolno zbog anestetika koji je prisutan u njegovoj slini). Sam ugriz krpelja je većinom bezopasan, a na mjestu ugriza može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.

krpelj12

Ukoliko primijetite ugriz krpelja nije potrebno odmah tražiti liječničku pomoć, nego se možete naučiti kako sami izvaditi krpelja.

UPUTE: Uzmite pincetu, čvrsto uhvatite krpelja, što bliže mjestu gdje se uhvatio na kožu i okrećite pincetu suprotno od kazaljke na satu. Ukoliko vidite da je dio krpelja ostao, probajte i taj dio izvaditi pincetom. Ne preporuča se premazivati krpelja i mjesto ugriza uljem, alkoholom, kremama ili sličnim pripravcima, jer će one izazvati povraćanje krpelja što povećava rizik od inokulacije virusa. Nakon samopomoći mjesto uboda poprskati dostupnim dezinficijensom ili medicinskim alkoholom u obliku jednostavnog obloga. Ukoliko postoji potreba, savjetujte se s Vašim liječnikom opće praske ili medicinskom prijavno-dojavnom jedinicom (MPDJ).

Iako u našim krajevima nije visoka učestalost zaraženih krpelja, ipak obzirom na mnogoljudnost stanovništva naše županije i brojnost slučajeva prihvata krpelja na tijelu, jasno je da se u određenom rijetkom broju slučajeva može dogoditi i prijenos bakterije (Borrelia burgdorferi) ili virusa (virus krpeljnog meningoencefalitisa – KME).

krpelj13

Krpelj mora sisati krv oko 24h kako bi u domaćina ušao dovoljan broj virusa KME. Ubod krpelja kriterijem hrvatskog indeksa hitnih stanja ne spada u hitno medicinsko stanje. Bakterijska bolest, lajmska bolest i virusna bolest, krpeljni meningoencefalitis, su ipak relativno rijetke bolesti, na koje se posumnja tek ako se nakon dan ili više nakon ugriza pojave simptomi: povišene tjelesne temperature, opće slabosti, bolova u mišićima i zglobovima, mučnine, povraćanja, glavobolje, kočenja šije. Iako navedeni simptomi nisu specifični već opći simptomi bolesti, potrebno je kontaktirati nadležnog liječnika opće medicine ili trijažne bolničke ambulante. U iznimnim slučajevima naglog pogoršanja ili zanemarivanja simptoma s izrazito teškim simptomima, koji direktno ugrožavaju život potrebno je svakako momentalno kontaktirati MPDJ na 194.

Krpelji su deset puta češće zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi, nego virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Sam ugriz krpelja neka Vas ne zabrinjava jer on ne znači odmah i pojavu bolesti koja se prenosi krpeljom. Potrebno je izvaditi krpelja u potpunosti. Većina krpelja nije zaražena, a liječenje počinje tek ukoliko se pojavi lajmska bolest ili krpeljni meningoencefalitis.